Mentalno zdravlje mladih za vrijeme pandemije

 

Povećana upotreba antidepresiva ili lijekova za smirenje kod studenata i učenika u Posavskom kantonu

Gotovo trećina od stotinu ispitanih srednjoškolaca i studenata u Posavskom kantonu koristi antidepresive ili lijekove za smirenje od početka pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istraživanje urađeno na Internetu na kom mladi provode sve više vremena.

Piše: Samra Šakanović – Prgić, Orašje

Mladi ljudi iz moje sredine su se potpuno otuđili u posljednje vrijeme i mnogo toga se promijenilo, govori Amira Avdić, učenica drugog razreda Srednje medicinske škole iz Orašja.

„Mladi su se izgubili u pravilima i naredbama. Nisu socijalni i otuđuju se od drugih. To najviše primijetim po svojim prijateljima i prijateljicama iz razreda”, kaže Avdić, te dodaje kako su se neki od profesora za vrijeme pandemije fokusirali isključivo na znanje učenika i nastavu, ne pridajući pažnju njihovom stanju i zdravlju.

Mladi ljudi su tokom pandemije korona virusa najviše bili zanemareni, tvrdi Biljana Babić, psihologinja i pedagogica u Srednjoj strukovnoj školi u Orašju, te vanjska suradnica Centra za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja u ovom mjestu. Mišljenja je da se u Posavini ne posvećuje dovoljno pažnje temama mentalnog i zdravlja općenito.

„Od same pojave pandemije do danas smatram da su mladi, ali ne samo srednjoškolci, nego i djeca, najviše zanemareni i ostavljeni po strani. Nedovoljno je pažnje za potrebe mladih od strane nadležnih, a mnoga njihova prava bila su uskraćena različitim epidemiološkim mjerama. Čovjek je socijalno biće, a mnoge, nažalost nužne, mjere ograničavaju upravo tu prirodnu potrebu mlade osobe za druženjem i okupljanjem”, pojašnjava Babić.

Umjesto fizičkog druženja ograničenog mjerama zabrane kretanja, policijskim časom ili prelaskom na online nastavu radi sprječavanja širenja virusa, mladi najviše vremena provode na Internetu. Ovakve promjene su stresne, tvrde stručnjaci, i dovele su do neproduktivnosti kod mladih ljudi, straha i anksioznosti, što je otežalo i školske aktivnosti i ugrozilo njihovo mentalno zdravlje.

Zbog novonastale situacije mnogi od njih su počeli koristiti lijekove za olakšavanje promjena raspoloženja ili se obratili za pomoć, kažu sugovornici.

Na online anketi od stotinu učenika i studenata iz Posavskog kantona njih 62-je je navelo da je u jednom trenutku života koristilo antidepresive ili lijekove za smirenje, dok ih je 32-je antidepresive ili lijekove za smirenje počelo koristiti od početka pandemije.

Antidepresivi umjesto maturalne zabave

Emira Kohnić, profesorica sociologije i obiteljska savjetnica iz Orašja, kaže da je prirodno da neizvjesnost i strah nastaju kod opasnosti, te da su mnogi mladi osjećali razočarenje i izoliranost.

„Biti tinejdžer, mlada osoba u ovim nesvakidašnjim okolnostima veliki je izazov. Nakon zatvaranja škola i fakulteta, te otkazivanja mnogih događaja kao što su maturalne zabave i ekskurzije mladi ljudi osjećaju kao da propuštaju neke od najvažnijih trenutaka u životu“, smatra ona.

Babić navodi da je u svom radu tokom pandemije uočavala promjene koje se očituju u smetnjama u učenju, nemogućnosti organizacije vlastitog vremena i radnih zadataka.

„Kod učenika najprije dolazi do gubitka motivacije i primjećuju se prvi simptomi depresije“, upozorava ona.

Lejla Džafić, diplomirana medicinska sestra i okupaciona terapeutkinja Centra za mentalno zdravlje u Orašju kaže da se mnogo mladih u potrebi obraćalo za pomoć u ovu instituciju, iako je u posljednje vrijeme radila kao COVID izolatorij.

„U posljednjih godinu dana u Centru za mentalno zdravlje pojačan je dolazak mladih ljudi koji su anksiozni i uznemireni. Mladi najčešće dolaze sami, prvobitno nas kontaktirajući preko telefona ili društvenih mreža, ali neke od njih šalju i nastavnici. Ono što mi preporučujemo jeste razgovor i savjetovanje, te korištenje propisane terapije od strane liječnika”, navodi Džafić.

Potražnja za antidepresivima bila je velika i prije pandemije, kaže farmaceutska tehničarka Zerina Hećimović iz Orašja, ali u posljednje vrijeme sve je više mladih koji kupuju ove lijekove na biljnoj bazi.

„Kod nas je generalno velika potražnja za antidepresivima. Mnogo ih ljudi uzima na svoju ruku što nikako nije uredu. Kroz svakodnevne razgovor s ljudima uvidjela sam kako im je teško nositi se s novom realnošću koju nam je donijela epidemija. Mnogi pacijenti koji su preležali Koronu sada koriste antidepresive“, rekla je Hećimović.

Oko 30 učenika i studenata je na online anketi navelo kako je lijekove kupilo na svoju ruku ili uzelo na preporuku neke druge osobe, ali ne i liječnika.

Jedna od ispitanica ipak rekla je da se obratila doktoru, koji joj je propisao andidepresive jer se osjećala „jako loše i tužno“.

„U početku sam mislila da će mi pomoći, ali kasnije sam počela imati halucinacije od njega. Osjećala sam se ružno, pa sam ga ubrzo prestala piti i počela drugačiju vrstu liječenja“, navela je ona u odgovoru.

Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine nije objavila u skorije vrijeme podatke o prodaji lijekova za liječenje depresije i drugih promjena raspoloženja.

Ne postoje zvanični podaci o broju oboljelih od psihički i duševnih poremećaja u BiH, a posljednji put statističke podatke o depresiji za našu zemlju Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prije pandemije, 2017. godine.

Veliki broj djece i adolescenata su pod rizikom narušenog mentalnog zdravlja. Globalna zdravstvena procjena SZO iz 2015. pokazuje da će od jednog od pet adolescenata svake godine doživjeti mentalni poremećaj, a samoozljeđivanje je treći vodeći uzrok smrti adolescenata, dok je depresija među vodećim uzrocima invaliditeta.

Od početka pandemije u općini Orašje zabilježen je jedan slučaj samoubistva mladića od 23 godine.

Organizacije UNICEF i UNDEF provele su istraživanje socijalnog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini dva puta tokom 2020. godine, te upozorile da su krizom najviše pogođena djeca, žene i ranjive kategorije stanovništva. Mentalno zdravlje je prepoznato kao jedno od ključnih oblasti u kojima stanovništvo nailazi na izazove.

Pandemija virusa COVID-19 je glavni pokretač traume, a gotovo polovica ispitanika, kako je navedeno na web stranici UNICEF-a, je izrazilo zabrinutost u pogledu svog sve lošijeg mentalnog zdravlja koje se manifestira kao sagorijevanje, strah, anksioznost i nedostatak sna. Istraživanje također pokazuje da su institucionalni kapaciteti za pružanje osnovnih usluga stanovništvu slabi.

Traženje pomoći i samoorganizacija

Avdić, srednjoškolka iz Orašja, je navela kako smatra da pojedini nastavnici nisu dovoljno posvećeni zdravlju učenika.

„Voljela bih da nas pojedini profesori više savjetuju, te da nam pomognu bolje se nositi s trenutačnom situacijom. Vjerujem kako je i njima teško nositi se s novom situacijom. Pored školskih aktivnosti i novog načina rada na mene jako utječe i to što moja obitelji zbog pandemije nije na okupu. Fizička distanca se pretvorila u socijalnu i izgubila sam kontakt s dosta ljudi”, opisala je ona.

Babić navodi da kao stručna suradnica u saradnji s razrednicima, ali i drugim profesorima, kontinuirano prati ponašanje učenika škole u kojoj radi i da surađuju sa Centrom za mentalno zdravlje.

„Kada govorimo o Posavini, u Odžaku je stalno uposlen jedan psiholog, a u našem Centru u Orašju kao psiholog sam radila ja, ali samo kao vanjski suradnik. Posljednjih godinu dana otkako je nastupila pandemija izmijenjeni su uvjeti rada u mnogim zdravstvenim ustanovama, pa tako i u Centru za mentalno zdravlje“, govori Babić, dodajući kako smatra da bi jedan od prioriteta u ovoj sredini trebala biti sistemska i kontinuirana borba protiv stigme prema osobama s nekim psihičkim poteškoćama, kao i mitova i zabluda na temu mentalnih poremećaja.

Iako se u malim sredinama kao što je Orašje još uvijek ne posvećuje dovoljno pažnje mentalnom zdravlju općenito, pa tako i mentalnom zdravlju mladih, obiteljska savjetnica Emira Kohnić ohrabruje da oni koji ne mogu sami prevazići promjene raspoloženja ili teškoće potraže pomoć u školi, Centru za mentalno zdravlje u Orašju, Centrima za socijalni rad ili nekom od savjetovališta za mentalno zdravlje koja mogu pomoć pružiti i online.

Ona preporučuje mladima učenje jezika, čitanje, gledanje serija i filmova, te dodaje kako bi mladi ljudi trebali posvetiti pažnju fizičkim aktivnostima kako bi skrenuli misli s negativnih tema i smanjili nivo anksioznosti u organizmu.

„Učite, trenirajte. Povežite se s prijateljima putem interneta i društvenih mreža. Ovo je vrijeme kada su kontakt i međusobna podrška neophodni. Kroz razgovor o svojim strahovima i dijeljenjem svojih emocija negativnost se smanjuje i zato razgovarajte s drugima o tome što vas muči. Važno je i neprestano se informirati, ali samo iz pouzdanih izvora. Slušanjem glazbe, hobijima i kućnim poslovima skrenut ćete svoje misli s negativnih stvari”, savjetuje Kohnić.

Ispunjen i isplaniran dan, vrijeme ustajanja, obroka, praćenja nastave, vrijeme za vannastavne aktivnosti, odmor i spavanje moraju biti jasno određeni, jer se na taj način uspostavlja kontrola unutar porodice ne samo djeci, nego i svim članovima porodice i vraća osjećaj sigurnosti, zaključuje ova savjetnica.